Riječ urednika … aleksandar božić

Poziv na predaju tekstova, u kojem sam naglasak stavio na tematiziranje za dosadašnje prilike deficitarnih tema poput nezapadnjačkih filozofija ili primjerice estetike, urodio je kvalitetnim odgovorima. Tako donosimo tekst Morane Kušić u kojem se prikazuje aktualna tema u analitičkoj estetici, primjena spoznaja iz evolucijske teorije na objašnjenje estetičkih fenomena (postupak evolucioniziranja razmatranja raznih filozofskih problema u analitičkoj je paradigmi posljednjih desetljeća trend u okviru općeprihvaćene naturalizacije filozofije ). Zanimljiv će stoga biti, vjerujem, i široj publici kao informacija i poticaj na jedno za teorijske pristupe konkretnim umjetnostima ipak neuobičajeno promišljanje estetskoga.
Središnje mjesto za užu struku zauzima rad Gorana Pavlića koji nas iscrpno uvodi u jedan segment indijske filozofije, materijalizam. Nastojanje za zastupljenošću u ovoj rubrici i ubuduće neeuropskih odn. nezapadnih filozofija objašnjavam potrebom za širenjem znanja van uskih okvira filozofije koja se trenutno prakticira u našem gradu, i s druge strane očekivanim ljekovitim učinkom takvog širenja znanja, a to je rušenje europocentrističkog mita o svjetsko-povijesnom primatu u mnogim stvarima, pa tako i u filozofiji odn. njenim konkretnim misaonim dostignućima kao što je primjerice pozicija materijalizma.
Kako za filozofsku publiku, tako i za ostale čitaoce vrlo zanimljiv članak Igora Bezinovića uvodi nas u problematiziranje spora dvaju paradigmi; situacija koja postoji u filozofiji u konfliktu paradigmi analitička-kontinentalna analogna je podjeli psihologije ugrubo na onu znanstvenog, pozitivističkog usmjerenja i psihoanalizu i njoj slične pokrete.
Kao što je analitičkim filozofima gotovo hereza ozbiljno uzimanje u razmatranje npr. Heideggera ili Gadamera, tako je to i spominjanje Freuda “znanstveno” usmjerenim psiholozima. Freudova popularnost u razmatranjima raznih društveno-humanističkih znanosti, kao i gotovo ikonička prisutnost u mreži općih mjesta popularne kulture, povlači za sobom kritiku suprotstavljenih paradigmi koja s jedne strane propituje vrijednost Freudove metodologije i dostignuća s obzirom na domenu same psihologije kojoj nazivno pripada, a s druge strane opravdanost njegova značaja u spomenutom kontekstu šire teorijske i popularne domene.
U sjajnom tekstu koji pod naslovom recenzije zaključuje ovobrojnu rubriku krije se zapravo apologija jednom danas zapostavljenom velikanu hrvatske filozofije, još živućem sudioniku njenog zlatnog doba, Milanu Kangrgi. Usmjerivši se na prikaz njegove posljednje knjige Etika, Josip Naglić nam želi predstaviti Kangrgu kao vrsnog stručnjaka starog kova, ali i u kontekstu njegovog bivanja istinskim filozofom u klasičnom smislu, objediniteljem teorije i prakse, intelektualcem kao moralnim svjetionikom, a ne stanovnikom kula bjelokosnih. Milan Kangrga nam je ovakvim prikazom predstavljen osamljenim uzorom na suvremenoj hrvatskoj filozofskoj sceni.
Na kraju koristim prostor Riječi urednika da podsjetim, prvenstveno stručni dio čitateljstva, na nedavan značajan događaj, objavljivanje hrvatskog prijevoda Logičkih istraživanja Edmunda Husserla. Pored značaja djela, motiv mi je i nažalost potpuno zanemarivanje izdavanja ovog kapitalnog prijevoda od strane riječke stručne javnosti. Utemeljitelj fenomenologije, u Logičkim istraživanjima objavljenima 1900. – 1901. (drugo, revidirano izdanje, u dva dijela 1913. i 1921.), svojem najvažnijem djelu, poduzeo je opsežne korake u učvršćivanju svoje fenomenološke metode i njenoj primjeni na područja kao što su svijest, intencionalnost, značenje i ostala, koja će okupirati njegovo filozofsko stvaralaštvo do kraja života. Uz nezaobilazan utjecaj sunarodnjaka Brentana, plodonosno nadahnuće za vlastiti filozofski projekt i postavljanje filozofije na nove temelje Husserlu će osigurati trajno mjesto u povijesti moderne filozofije kao samosvojnom misliocu i filozofu koji je značajno utjecao na niz pravaca kontinentalne filozofije i ostalih društveno-humanističkih znanosti, od egzistencijalizma do postmoderne. U posljednje vrijeme otkrivaju ga i filozofi analitičke paradigme u sklopu introspekcijske strategije istraživanja u području filozofije svijesti. Prijevod Željka Pavića, prvi cjelovit prijevod ovog kapitalnog djela na južnoslavenskom prostoru objavila je Naklada Breza iz Zagreba.